Poluotvoren prednji nelabijalizovan samoglasnik
Vidi još: IPA, Suglasnici
| prednji | gotovo prednji | srednji | gotovo zadnji | zadnji | |
| zatvoren | |||||
| gotovo zatvoren | |||||
| poluzatvoren | |||||
| srednji | |||||
| poluotvoren | |||||
| gotovo otvoren | |||||
| otvoren | |||||
Kada se znakovi pojavljuju u parovima,
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.
Poluotvoren prednji nelabijalizovan samoglasnik je samoglasnik, koji se koristi u nekim govornim jezicima. Simbol u Međunarodnoj fonetskoj azbuci koji predstavlja ovaj zvuk je <ɛ>, i odgovarajući X-SAMPA simbol je E.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]- Visina samoglasnika je poluotvoren, što znači da je vrh jezika postavljen između otvorenog samoglasnika i samoglasnika srednje visine.
- Mesto izgovora je prednji, što znači da je vrh jezika postavljen što bliže prednjem delu usta bez stvaranja suženja da bi se smatrao kao suglasnik.
- Labijalizovanost samoglasnika je nelabijalizovan, što znači da su usne raširene.
Pojava
[uredi | uredi izvor]| Jezik | Reč | IPA | Značenje | Napomene | |
|---|---|---|---|---|---|
| Albanski | tre | [tɾɛ] | 'tri' | ||
| Kineski | kantonski | [蛇] greška: {{lang}}: neprepoznata oznaka jezika: zh-yue-Hani (pomoć)/[se4] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) | [sɛː˩] | 'zmija' | Vidi standardni kantonski |
| mandarinski | [斜] greška: {{lang}}: neprepoznata oznaka jezika: zh-cmn-Hani (pomoć)/[xie2] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) | [ɕjɛ] | 'nagibljeno' | Vidi standardni mandarinski | |
| Katalonski[1] | sec | [sɛk] | 'suvo' | Vidi katalonsku fonologiju | |
| Češki | Amerika | [amɛrɪka] | 'Amerika' | Vidi češku fonologiju | |
| Holandski | bed | [bɛt] | 'krevet' | Vidi holandsku fonologiju | |
| Engleski | opšti američki | bed | [bɛd] | 'krevet' | Vidi englesku fonologiju |
| novo zelandski | fat | [fɛ̝t] | 'mast/debljina' | ||
| Farski | elska | [ɛlska] | 'ljubav' | ||
| Francuski[2] | bête | [bɛt] | 'životinja' | Vidi francusku fonologiju | |
| Gruzijski[3] | გედი | [ɡɛdi] | 'labud' | ||
| Njemački | Bett | [bɛt] | 'krevet' | Vidi nemačku fonologiju | |
| Mađarski | nem | [nɛm] | 'ne' | Vidi mađarsku fonologiju | |
| Islandski | ég | [jɛɣ] | 'ja' | ||
| Italijanski[4] | bene | [ˈbɛːne] | 'dobro' | Vidi italijansku fonologiju | |
| Kabardijanski | Iэ | [ʔɛ] | 'kazati' | ||
| Ngve | Njoagvi dijalekt | [lɛ̀rɛ́] | 'oko' | ||
| Norveški | nett | [nɛt] | 'mreža' | Vidi norvešku fonologiju | |
| Poljski[5] | ten |  [tɛn] (pomoć·info) |
'ovaj' | Vidi poljsku fonologiju | |
| Portugalski[6] | café | [kɐˈfɛ] | 'kafa' | Vidi portugalsku fonologiju | |
| Ruski[7] | это | [ˈɛtə] | 'ovo' | Vidi rusku fonologiju | |
| Škotski gelski | aig | [ɛk] | 'kod' | ||
| Srpski | mleko/млеко | [mlɛko] | 'mleko' | ||
| Seri | me | [mɛ] | 'ti' | ||
| Švedski | ät | [ɛːt] | 'jedi' (imperativ) | Vidi švedsku fonologiju | |
| Vijetnamski | e | [ɛ] | 'bojati se' | Vidi vijetnamsku fonologiju | |
| Joruba | ẹsẹ̀ | [ɛ̄sɛ] | 'noga/stopalo' | ||
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ (jezik: engleski) Carbonell, Joan F.; Llisterri, Joaquim (1992), „Catalan”, Journal of the International Phonetic Association, 22 (1–2): 54, doi:10.1017/S0025100300004618
- ^ (jezik: engleski) Fougeron, Cecile; Smith, Caroline L (1993), „French”, Journal of the International Phonetic Association, 23 (2): 73, doi:10.1017/S0025100300004874
- ^ (jezik: engleski) Shosted, Ryan K.; Chikovani, Vakhtang (2006), „Standard Georgian”, Journal of the International Phonetic Association, 36 (2): 261—262, doi:10.1017/S0025100306002659
- ^ (jezik: engleski) Rogers, Derek; d'Arcangeli, Luciana (2004), „Italian”, Journal of the International Phonetic Association, 34 (1): 119, doi:10.1017/S0025100304001628
- ^ (jezik: engleski)Jassem, Wiktor (2003), „Polish”, Journal of the International Phonetic Association, 33 (1): 105, doi:10.1017/S0025100303001191}
- ^ (jezik: engleski) Cruz-Ferreira, Madalena (1995), „European Portuguese”, Journal of the International Phonetic Association, 25 (2): 91, doi:10.1017/S0025100300005223
- ^ (jezik: engleski)Jones, Daniel; Ward, Dennis (1969), The Phonetics of Russian, Cambridge University Press, str. 41