Prijeđi na sadržaj

Postojna

Izvor: Wikipedija
Postojna
Panorama gradskog centra
Panorama gradskog centra
Panorama gradskog centra
Koordinate: 45°46′N 14°12′E / 45.767°N 14.200°E / 45.767; 14.200
Država  Slovenija
Pokrajina Notranjska
Statistička regija Notranjsko-kraška
općina Občina Postojna
Površina
 - Ukupna 33.3 km²[1]
Visina 556.4
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 9.170[1]
 - Urbana gustoća 275.4 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6230
Službene stranice
www.postojna
Karta
Postojna na mapi Slovenije
Postojna
Postojna

Postojna (talijanski: Postumia, njemački: Adelsberg) je grad na Krasu u Sloveniji od 9.170 stanovnika[1], on je i administrativni centar Občine Postojna.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Postojna leži na jugozapadu Slovenije na Sjevernom krasu, udaljena oko 48 km od centra Ljubljane.

Historija

[uredi | uredi kod]

Postojna se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1226. i 1262. i to kao selo - Villa de Arnesperch, a tek 1369. spominje se pod imenima Postoyna, Posthojma.[2] Kako se preko tog teritorija još od antičkih vremena obavljao promet između Apeninskog poluotoka i Istočne Evrope, - 1432. tad još maleno selo dobilo je status trgovišta.[2]

Ulaz u Postojnsku jamu

Stara Postojna izgorjela je u požar]]u 1689., pa je umjesto nje izgrađeno novo naselje, sa zgradama za tadašnju administraciju.

Velika prekretnica za Postojnu bila je izgradnja Carske ceste Ljubljana - Vrhnika - Trst, sa krakom prema Rijeci, početkom 19. vijeka. Ona je pomogla da se dotadašnje selo pretvori u grad, a još veći napredak bio je dolazak željeznice 1857. jer je tad porastao broj posjetioca Postojnske jame, tako da je 1909. mjesto dobilo status grada.[2]

Postojna je od 1794. postala sjedište župe, pripreme za to trajale su još od 1777. kad je arhitekt Leopold Hofer, napravio projekt za gradnju nove veće crkve sv. Stjepana.[2]

Između dva rata Postojna je pripadala pod Kraljevinu Italiju (Venezia Giulia).[2]

Poznati sugrađani

[uredi | uredi kod]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Pored Postojnske jame najznačajniji privredni pogon u gradu bila je drvna industrija Javor, osnovana nakon Drugog svjetskog rata, koja je danas u stečaju.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Slovenia: Notranjsko-kraška” (engleski). City population. Pristupljeno 03. 05. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Mesto Postojna” (slovenski). Občina Postojna. Arhivirano iz originala na datum 2009-07-10. Pristupljeno 04. 04. 2014. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy