Prijeđi na sadržaj

Dominikanska Republika

Izvor: Wikipedija
República Dominicana
Dominikanska Republika
GesloDios, patria, libertad
(španjolski, "Bog, domovina, sloboda")
Himna: "Quisqueyanos valientes"
Glavni gradSanto Domingo
Službeni jezicišpanjolski
Leaders
Utemeljenjeod Haitija
27. veljače 1844.
Površina
• Vode (%)
1,6
Stanovništvo
• Popis iz 2010
9.478.612[1] (86.)
• Gustoća
181 /km2
Valutadominikanski peso
Vremenska zona-4
Pozivni broj1-809
ISO 3166 kod[[ISO 3166-2:Šablon:ISO 3166 kod|Šablon:ISO 3166 kod]]
Veb-domena.do

Dominikanska Republika je država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnog dijela otoka Hispaniole i graniči s Haitijem. Dominikansku Republiku često miješaju sa Dominikom, također državom u Karipskom moru.

Historija

[uredi | uredi kod]

Otok Hispaniolu otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. godine Narod Arawak, koji je naseljavao otok, ubrzo je istrijebljen. Od 1503. Španjolci dovoze na otok crne robove. Francuzi i Španjolci su 1697. podijelili otok, a 1795. Španjolska se odrekla svog dijela otoka. Od 1822. do 1844. cijeli je otok Hispaniolu ujedinio pod svojom vlašću Jean Pierre Boyer. Godine 1844. Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, ponovno se odvojila. Od 1930. do 1961. diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu. Godine 1965. SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada, a rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere od 1966. do 1978. godine.

Politika

[uredi | uredi kod]

Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt. Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo s Haitijem.

Pokrajine

[uredi | uredi kod]
Karta Dominikanske Republike

Ekonomija

[uredi | uredi kod]

Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999. bila 13,8%.

Demografija

[uredi | uredi kod]

Od ranih 1960ih velik broj stanovnika emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.

Dobna struktura:

  • 0-14 godina: 34% (muški 1,486,902; žene 1,422,977)
  • 15-64 godina: 61% (muški 2,609,934; žene 2,518,330)
  • 65 godina i više: 5% (muški 192,254; žene 212,136) (2000, približno.)
  • Prirodni prirast:1.64% (2000, približno)

Veći gradovi: Popis gradova u Dominikanskoj Republici

Kultura

[uredi | uredi kod]

U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katolicizam. Vjerska tolerancija je velika.

Turizam

[uredi | uredi kod]

Dominikanska Republika posebno je atraktivna za aktivno ronjenje. Za ronioce postoji nekoliko mjesta na području otoka Catalina i Saona. Iskusni ronioci trebaju obratiti pažnju na Padre Nuestro-produženi sustav podvodnih špilja sa slikovitim stalaktitima[2].

Kompleks slapova u blizini grada Jarabacoa također je popularan među turistima. U blizini se nalazi rezervat Armando-Bermudez.

U 2011, zemlja je posjetila 4,3 milijuna turista-uglavnom iz Latinske Amerike i SAD-a. Broj ruskih turista u 2011 iznosio je 44 693.

Razno

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Official census data. "Dominican Republic Census data"
  2. Izleti u Dominikanskoj Republici
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy