Otok (Splitsko-dalmatinska županija)
| Otok | |
|---|---|
 grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik | Dušan Đula |
| Naselja | 6 općinskih naselja |
| Površina | 94,7 km2 [1] |
| Površina središta | 12,9 km2 |
| Koordinate | 43°41′N 16°44′E / 43.69°N 16.74°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 4998 [2] |
| – gustoća | 53 st./km2 |
| Urbano | 2807 |
| – gustoća | 218 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21238 Otok [3] |
| Stranica | opcina-otok |
  Otok Otok na zemljovidu Hrvatske | |
Otok je općina Republike Hrvatske u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Povijesno i zemljopisno nalazi se u središtu starohrvatske županije Cetine ili mlađe Cetinske krajine između zapadnih padina planine Kamešnice i srednjeg toka rijeke Cetine. Sjedište Općine je u istoimenom mjestu Otoku. Općina u dokumentima nosi i naziv Otok Dalmatinski. Prema prijedlogu njenih stanovnika, trebala bi se zvati Otok na Cetini.[4]
U sastavu općine je 6 naselja (stanje 2006.), to su: Gala, Korita, Otok, Ovrlja, Ruda i Udovičić.
S područjem grada Trilja Općina na jugoistoku graniči rijekama Cetinom i Rudom, Petrovim kukama (510 m), Kurlanima, Škripušom (1004 m) i Ravnom glavom (1094 m). Hrbtom Kamešnice do Glavaša (1308 m) prati hrvatsku državnu granicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Na sjeveru i zapadu lukom oko Gljevačkog polja, povijesnom trasom Han - Bili Brig i rijekama Cetinom i Kosincem graniči s područjem grada Sinja s kojim dijeli i srednji tok rijeke Cetine.
Općina se sastoji od šest naselja smještenih u geografskoj zadanosti reljefa Cetinske krajine: Gala, Otok i Udovičić vodoravno prate tok rijeke Cetine, Ovrlja i Ruda orijentirani su prema svojim istoimenim pritocima, a jedino se Korita, relikt nekadašnjeg života na Kamešnici, položajem izdvajaju kao krševito mjesto u njedrima velike planine.
Kao "otok", općina je zaokružena prirodnim zemljopisnim barijerama: vodama Cetine, Rude i Kosinca s jedne te kršovitim podima Kamešnice s druge strane. Otok baš kao i Sinj ima tip hladne submediteranske klime. Zime su oštre i s obilnim padalinama,a ljeta žarka, odnosno sušna.
Od Splita je udaljen pola sata udobne vožnje, a do prvog uključenja na autocestu ili brzu cestu oko 15 minuta. Izgradnjom sinjske zaobilaznice trasa će prolaziti blizu Otoka pa će Otok biti još bolje povezan.[4]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Otok ima 5.474[5] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,62%,[6] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,31% čine pripadnici katoličke vjere.[7]
Općina Otok jedina je od šest jedinica lokalne samouprave proizašlih iz bivše općine Sinj koja prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilježi rast stalnoga stanovništva u odnosu na desetljeće ranije. Tako je na području šest naselja u sastavu Općine Otok (Gala, Korita, Otok, Ovrlja, Ruda i Udovičići) u travnju 2001. obitavalo 5.782 stalnih stanovnika, dok je u popisu 1991. zabilježeno njih 5.428. Posebno je značajan podatak da uzrok porastu stanovništva nije u doseljenju novih stanovnika, nego većem broju rođenih od umrlih, čime se Općina Otok svrstava u red onih malobrojnih općina ili gradova u Hrvatskoj s pozitivnim prirodnim prirastom.
Prema Državnom zavodu za statistiku, u Općini je Otok 1991. godine živjelo 6574 žitelja (69,2 st/km2): u Otoku 3431, Rudi 1368, Gali 1087, Udovičićima 462, Ovrlji 222 i Koritima 4 stanovnika. Hrvatima se izjasnilo preko 98%, Srbima 0,07%, a pod "ostale" se svrstalo 1,32%. (Napomena: U ovom drugom dijelu teksta "žitelji" su ukupno popisani broj stanovnika, a ne stalni stanovnici, što je bitna razlika).
Od ukupno 39 općina, koliko ih Splitsko-dalmatinska županija trenutno ima, treća je po broju stanovnika, odmah iza općina Podstrana i Dugi Rat, a zanimljivo je i to da Općina Otok ima veći broj stanovnika i od čak 6 od 16 gradova Splitsko-dalmatinske županije. [nedostaje izvor]
| broj stanovnika | 2107 | 2513 | 2693 | 3153 | 3710 | 4181 | 4363 | 4703 | 4818 | 5272 | 5426 | 5988 | 6256 | 6574 | 5782 | 5474 | 4998 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 663 | 822 | 899 | 1072 | 1273 | 1416 | 1870 | 2120 | 1917 | 2144 | 2231 | 2730 | 3061 | 3431 | 3138 | 3090 | 2807 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Prvi tragovi života na području današnje općine Otok sežu u daleku prošlost, u prapovijesno doba (srednje brončano doba), oko 1500. godine prije Krista.
- HE "Orlovac" u Rudi
- Ribogojilište Ruda
U otočkoj općini je mnogo poznatih izletišta kao Ruda, Krenica, Korita i dr. uređena i prilagođena potrebama seoskog turizma, odnosno gostima. Tik uz županijsku cestu ka Sinju kod Otoka, uz izvor čiste vode, uređeno je odmorište gdje su postavljeni stolovi i klupe. Predviđene su turističke zone uz rijeke Cetinu i Rudu, rekreacijsko-turistička zona u Malim Koritima na južnim obroncima Kamešnice poviše Sinjskog polja, gdje je i izvorište zdrave pitke vode na tisuću metara nad morem. Ruda je odredište ribiča i sjedište ribogojilišta. Planira se izgradnja punionice vode. Općina Otok kolijevka je kvalitetnog domaćeg sira, ribe, mesa, povrća i dr. Izgradnja pogona za preradu povrća u Otoku pokrenuta je još prije nekoliko desetljeća. To je trebao biti pogon koji bi zaposlio oko 500 radnika te potaknuo kooperacijske odnose OPG-ova. Mještani Otoka i susjednih naselja, a na privremenom radu u inozemstvu, nudili su besplatno zemljište te oko milijuna tadašnjih njemačkih maraka.[4]
Svaki zavičaj nudi svoja reprezentativna mjesta življenja koja se mogu svrstati pod rubriku "zanimljivosti". Općina Otok u Cetinskoj krajini vidi svoje zanimljivosti prvenstveno u gradinama, gomilama, stećcima, grobljima, kapelama, crkvama, marginalnim i razrušenim utvrdama, starim kamenim kućama, potleušicama, stajama i mlinicama, kilometarskom suhozidu te, konačno, u živopisnoj rijeci Cetini s mnoštvom izvora, bunara i riječnih otoka. Ta "baština" traje tijekom cijele povijesti Cetinjana i njihova zavičaja.
- crkva sv. Luke u Otoku
- crkva Bezgrješnog Začeća BDM u Otoku
- Župna crkva Svih Svetih u Gali (župa Gala-Gljev)
- crkva sv. Martina u Rudi
- crkva sv. Roka u Udovičićima
- otok Gacko na Cetini
- otok Dugiš na Cetini
- otok Čanj na Cetini
- Mirine u Otoku (arh. lokalitet, 6. st.)
- Grepčine u Udovičićima (nekropola)
- Bilokapića gradina u Udovičićima
- Roknjača u Otoku
- Krenica u Gali
- Kosinac u Gali (vodoopskrbni sustav)
- bazilika u Otoku
- Jozo Bašić, akademski kipar
- Andrija Bilokapić, franjevac i aktivist
- Šimun Bilokapić, franjevac, profesor i znanstvenik
- Jure Bitunjac, političar
- Ivan Bošković, profesor i znanstvenik
- Stipe Botica, profesor i znanstvenik
- Ivan Botica, profesor i znanstvenik
- Luka Brčić, političar
- Luka Erceg, hrvatski branitelj
- Ivan Grgat, akademski slikar
- Ivan Grgat, košarkaš
- Stipica Grgat, franjevac, glazbenik
- Ivo Jagnjić, pjevač grupe Dalmatino
- Dragutin Kamber, dijecezanski svećenik i hrv. pisac
- Ivan Katić, dijecezanski svećenik i karizmatik
- Zorica Kondža, estradna umjetnica
- Miro Laco, vojnik i političar
- Katarina Maglica, dominikanka
- Dušan Moro, franjevac, profesor i znanstvenik
- Mišo Munivrana, političar i diplomat
- Mirko Norac, general-bojnik HV-a
- Nenad Mikulić, akademski slikar
- Ivan Pavić, profesor i znanstvenik
- Stjepan Pupić Bakrač, franjevac, profesor i znanstvenik
- Ante Samardžić, bojnik HV-a i znanstvenik
- Stipan Tadić, znanstvenik
- Ante Nadomir Tadić Šutra, hrvatski pjesnik
- Mirta Škopljanac Mačina, časna sestra i glazbenik
- Luka Tomašević, franjevac, profesor i znanstvenik
- Dušan Viro, političar
- Branimir Vugdelija, glazbenik
- Ignacije Vugdelija, svećenik i intelektualac
- Marijan Vugdelija, franjevac, profesor i znanstvenik
- Osnovna škola "Kamešnica" (os-kamesnica-otok.skole.hr)
- Područna škola Ruda
- Područna škola Udovičići
- Glazbena škola "Jakov Gotovac" Sinj, Područna škola "fra Anđelko Milanović-Litre" Otok
- KUD "Kamešnica" Otok
- KUD "Krenica" Gala
- Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela - maškare po selima i zaseocima općine Otok s višestoljetnom tradicijom
- Udruga reraša i guslara - URIG Otok
- Boćarski klub Otok
- NK OSK Otok
- MNK Torcida Otok
- Hrvatsko planinarsko društvo "Kamešnica" Otok
- Lovačka udruga "Jarebica" Otok
- Športsko-ribolovna udruga "Didovina" Otok
- Kamešnica cycling team - Otok
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ a b c Agroklub Proizvodnja zdrave hrane u Zagori 24. srpnja 2013., pristupljeno 4. veljače 2020.
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- Župa sv. Luke Evanđelista u Otoku Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. ožujka 2013. (Wayback Machine)
- Službena stranica općine Otok
- Glas Zagore Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. svibnja 2012. (Wayback Machine)
- Glasnik Sinja i cetinskog kraja Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. srpnja 2011. (Wayback Machine)
| |||||||