Gospodarstvo Austrije
| Gospodarstvo Austrije | ||
|---|---|---|
| ||
| Austrijska središnja banka u Beču | ||
| Valuta | euro | |
| Fiskalna godina | Kalendarska godina | |
| Gospodarske organizacije | EU, WTO | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 301,31 milijarda USD (26. travnja 2012.) () | |
| BDP rast | 3,1% (26. travnja 2012.) | |
| BDP per capita | 41.800 USD (2011. proc.) | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (1,7%), industrija (32,3%), usluge (65,8%) (2009. proc.) | |
| Inflacija (IPC) | 0,4% (2009. proc.) | |
| Stopa siromaštva | ||
| Radna snaga | 3,68 milijuna (2009. proc.) | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (5,5%), industrija (27,5%), usluge (67%) (rujan 2005. proc.) | |
| Nezaposlenost | 4,2% (26. travnja 2012.) | |
| Glavna industrija | građevinarstvo, strojarstvo, automobili i dijelovi, hrana, metali, kemijski proizvodi, drvne prerađevine, papir, komunikacijska oprema, turizam | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 129 milijardi USD (2009. proc.) | |
| Izvozna dobra | strojevi i oprema, automobili i dijelovi, metali, papir, kemijski proizvodi, čelik i željezo, tekstil, namirnice | |
| Glavni izvozni partneri | Njemačka (32,1%), Italija (7,9%), Švicarska (4,8%), Francuska (4,2%), Češka (4,1%)(2010. proc.) | |
| Uvoz | 136 milijardi USD (2009. proc.) | |
| Uvozna dobra | strojevi i oprema, automobili i dijelovi, metali, kemijski proizvodi, kemijski proizvodi, nafta i naftni derivati | |
| Glavni uvozni partneri | Njemačka (44%), Italija (6,8%), Švicarska (5,9%), Nizozemska (4,1%)(2010. proc.) | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 72,2% ukupnog BDPa(26. travnja 2012.) | |
| Prihodi | 181,2 milijardi USD (2009. proc.) | |
| Rashodi | 194,4 milijardi USD (2009. proc.) | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Austrija je jedna od 12 najbogatijih država svijeta što se tiče BDP-a po stanovniku. Ima vrlo dobro razvijenu ekonomiju i visoke životne standarde.
- 17,5 % površine Austrije su njive, 0,8% voćnjaci i vinogradi i 24,3 % travnjaci i pašnjaci.
Glavne kulture su: ječam, pšenica, kukuruz, šećerna repa, krumpir i krmno bilje. U stočarstvu je najznačajnije govedarstvo a na planinskim pašnjacima ovčarstvo. Osim govedarstva i ovčarstva, značajno je i svinjogojstvo i peradarstvo. Razvijeno je i voćarstvo i vinogradarstvo.
Austrija ima 3,6 mil ha šuma. U austrijskim šumama prevladavaju četinjače 80% (smreka i ariš), a drugdje je bukva.
Austrija ima rudno bogatstvo prije svega željeznu rudu, magnezit, grafit i kamenu sol. 2/3 električne energije dobivaju iz brojnih hidro elektrana (HE). Termoelektrane su u većim gradovima i njihovoj okolici osobito oko Beča. Većinu električne energije dobivaju iz zemnog plina i ulja za loženje.
Austrija ima visokorazvijenu raznoliku industriju:
- tešku industriju (proizvodnja željeza,strojogradnja, metalna i kemijska industrija), velik dio su 1980-tih i 1990-tih privatizirane.
- crnu i obojenu metalurgiju (proizvodnja željeza, čelika, aluminija, bakra) koja je uglavnom u državnom vlasništvu.
- elektrotehničku i elekrtroničku industriju,
- prehrambenu industriju,
- drvnu industriju,
- tekstilnu i druge industrije.
Austrija svake godine bilježi oko 18. milijuna turističkih posjeta, više od polovice iz Njemačke. Zimi je to skijaški turizam a ljeti alpska jezera, seoski turizam i planinarenje. Značajna turistička središta su stari povijesni gradovi Beč i Salzburg.
| |||||||||||
