Akacija
| Akacija | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Potporodica: | Caesalpinioideae |
| Tribus: | Acacieae |
| Rod: | Acacia Mill. |
| Vrste | |
Preko 1390, vidi popis vrsta biljaka iz roda akacija | |
| Baze podataka | |
Akacija (lat. Acacia; od grč. akakía, 'nedužnost', 'nevinost'), biljni rod s trenutno 1393 priznatih vrsta[1] listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih biljaka, raširenih pretežito u Australiji. U Hrvatskoj se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrešno naziva akacijom. Za prave akacije se udomaćio naziv mimoze.[2]
Akacija raste kao drvo s visokom krošnjom, grm i polugrm ili, rjeđe, kao drvenasta penjačica. Akacije se lako kultiviraju u odgovarajućim ekološkim uvjetima. Raširene su po Sredozemlju, a u Hrvatskoj u najtoplijim primorskim klimatima (Vis, Hvar, Dubrovnik). Cijene se zbog ukrasnih i često vrlo mirisnih cvjetova. Cvjetići skupljeni u cvatove imaju duge, živo obojene prašnike, koji strše iz cvijeta dajući mu osnovnu boju. Dvostruko perasto sastavljeni listovi imaju mnogo sitnih listića. Mnoge se vrste uzgajaju u drvoredima i parkovima. Cvjetovi se upotrebljavaju u cvjećarstvu i za proizvodnju parfema.
Drvo se nekih akacija cijeni od davnina zbog trajnosti, boje i mirisa, pa ima široku tehničku i dekorativnu primjenu. Drvo vrste Acacia pendula miriše poput ljubice, a drvo vrste Acacia acuminata kao malina. Acacia catechu iz tropske Afrike i Indije daje trijeslovinu catechu za štavljenje i bojenje kože. Iz vrste Acacia senegal dobiva se ljepilo gummi arabicum (Arapska guma), a neke druge vrste daju ostale gume.
Iz nekih se vrsta izlučuje eterično ulje. Kora i plodovi većine vrsta sadrže trijeslovinu (tanin).[3] Najcjenjenije australsko drvo daje Acacia melanoxylon.
Podrobniji članak o temi: Popis vrsta roda Acacia- ↑ The Plant List: Acacia
- ↑ Rječnik bilja (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 8. travnja 2017. Pristupljeno 31. svibnja 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Kosalec, Ivan; Malenica, Ante; Husar, Josip; Lucić, Josip; Kos, Josip: Mogućnost korištenja trijeslovina (tanina) kao adstrigensa (antiseptika) u ratnim i drugim uvjetima
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Akacija |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Akacija |