Idi na sadržaj

Turska kahva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Turska kahva (turski: Türk kahvesi) jeste metoda pripreme nefiltrirane[1][2] kahve. Pržena, a zatim fino mljevena, zrna kahve se kuhaju u džezvi (turski: cezve), često sa šećerom, te se serviraju u fildžanima. Trenutno, moguće ju je naći na Srednjem istoku, u Sjevernoj Africi, na Kavkazu, Balkanu, Baliju te istočnoj Evropi.

Turska kahva je nematerijalna kulturna baština Turske potvrđena od strane UNESCO-a.[3]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Najranije spominjanje pijenja kahve dolazi iz Jemena u 15. vijeku.[4] Krajem 15. i početkom 16. vijeka, kahva se raširila na Kairo i Mekku.[5][6] Tokom 1640-tih, osmanlijski ljetopisac İbrahim Pecevi zabilježio je otvaranje prve kahvane u Konstantinopolju.

Sve do 962 (po hidžri, 1554-55.), u Velikom, Čuvanom-od-strane-Boga gradu Konstantinopolju, kao i u osmanlijskim zemljama općenito, kahva i kahvane nisu postojale. Oko te godine, kolega po imenu Hâkem i Alepa i vragolan zvani Şems (Šems) iz Damaska, došli su u grad: oba su otvorili veliku prodavnicu u distriktu zvanom Tahtakale, te počeli snabdjevati kahvom.[7]

U nedavnim vremenima, tradicionalno pijenje turske kahve bilo je umanjeno rastućom dostupnošću ostalih toplih napitaka poput čaja (koji lokalno raste i kupuje se bez čvrste valute), instant kahva, i ostali moderni stilovi kahve.

Kahva servirana na bosanski način, s fildžanom, džezvom i kockama šećera

Bosna i Hercegovina

[uredi | uredi izvor]

U Bosni i Hercegovini, sličan način pripremanja kahve se naziva bosanska kahva, koja se pravi drugačije u odnosu na tursku. Druga razlika od turske kahve je ta, da voda dostiže tačku ključanja, mali dio je sačuvan sa strane za kasnije, često u fildžanu. Dalje, kahva se dodaje u džezvu, te ostatak vode iz fildžana se dodaje u džezvu. Sve se stavlja nazad na izvor toplote da se ponovno dosegne tačka ključanja, što traje par sekundi jer je kahva već veoma vruća.[8] Pijenje kahve u Bosni je tradicionalna svakodnevnica i igra važnu ulogu tokom društvenih okupljanja.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ https://www.ricksteves.com/watch-read-listen/read/articles/getting-your-buzz-with-turkish-coffee
  2. ^ http://www.bbc.com/travel/story/20140707-the-complicated-culture-of-bosnian-coffee
  3. ^ Turkish coffee culture and tradition. Inscribed in 2013 (8.COM) on the Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity. Country(ies): Turkey
  4. ^ Bonnie K. Bealer, Bennett Alan Weinberg, The World of Caffeine: The Science and Culture of the World's Most Popular Drug, Routledge 2001. ISBN 0-415-92722-6, p. 3
  5. ^ Bealer and Weinberg, p.11
  6. ^ Alain Huetz de Lemps, "Colonial Beverages and the Consumption of Sugar" in Massimo Montanari, Jean Louis Flandrin, ed. Food: A Culinary History, p. 387
  7. ^ Quoted in Cemal Kafadar, "A History of Coffee", Economic History Congress XIII (Buenos Aires, 2002) full text Arhivirano 22. 3. 2007. na Wayback Machine
  8. ^ Cohen, Brad (16. 7. 2014). "The complicated culture of Bosnian coffee". BBC - Travel: Food & Drink. Arhivirano s originala, 8. 2. 2015. Pristupljeno 24. 7. 2014.
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy