Idi na sadržaj

Relativna gustoća

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Relativna gustoća, ili specifična gravitacija,[1][2] odnos je gustoće (masa po jedinici zapremine) materije i gustoće datog referentnog materijala. Specifična gravitacija često znači relativna gustoća u odnosu na vodu. Pojam "relativna gustoća" često se uzima u savremenoj naučnoj upotrebi. Definira se kao odnos gustoće određene supstance u odnosu na vodu.

Ako je relativna gustoća supstance manja od jedan onda se kaže da je manje gusta u odnosu na referentnu; ako je veća od 1 onda je gušća u odnosu na referencu. Ako je relativna gustoća tačno 1 onda su gustoće jednake, tj. jednake zapremine dvije supstance imaju istu masu. Ako je referentni materijal voda, onda supstanca sa relativnom gustoćom (ili specifičnom graviacijom) manjom od 1 će plutati na vodi. Naprmijer, ledena kocka, sa relativnom gustoćom oko 0,91, će plutati. Supstanca sa relativnom gustoćom većom od 1 će potonuti.

Temperatura i pritisak moraju biti poznati za oba primjerka i referencu. Pritisak je skoro uvijek jednak 1 atm (101,325 kPa). Gdje nije tako, onda se često određuje gustoća direktno. Temperature za oba primjerka i referencu variraju od industrije do industrije. U britanskoj praksi kuhanja, specifična graviacija se množi sa 1000.[3] Specifična gravitacija se obično koristi u industriji kao jednostavan način dobijanja informacija oko koncentracije rastvora različitih materijala kao što su rasol, šećerni rastvori (sirupi, sokovi, med, itd.) i kiseline.

Osnovne formule

[uredi | uredi izvor]

Relativna gustoća ili specifična gravitacija je bezdimenziona veličina, jer je to odnos bilo gustića ili težina:

gdje je RG relativna gustoća, ρsupstance je gustoća supstance koja se mjeri, i ρreference je gustoća reference. (Prema konvenciji ρ, grčko slovo, označava gustoću.)

Primjeri

[uredi | uredi izvor]

Materije sa relativnom gustoćom od 1 su neutralno plovne, one sa RG većim od 1 su gušće od vode, i tako (ako se zanemare efekti površinskog napona) će potonuti u nju, a oni koji imaju RD manji od 1 su manje gusti od vode, tako da će plutati.

Primjer:

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Dana, Edward Salisbury (1922). A text-book of mineralogy: with an extended treatise on crystallography... New York, London(Chapman Hall): John Wiley and Sons. str. 195–200, 316.
  2. ^ Schetz, Joseph A.; Allen E. Fuhs (5. 2. 1999). Fundamentals of fluid mechanics. Wiley, John & Sons, Incorporated. str. 111, 142, 144, 147, 109, 155, 157, 160, 175. ISBN 0-471-34856-2.
  3. ^ Hough, J.S., Briggs, D.E., Stevens, R and Young, T.W. Malting and Brewing Science, Vol.

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Fundamentals of Fluid Mechanics Wiley, B.R. Munson, D.F. Young & T.H. Okishi
  • Introduction to Fluid Mechanics Fourth Edition, Wiley, SI Version, R.W. Fox & A.T. McDonald
  • Thermodynamics: An Engineering Approach Second Edition, McGraw-Hill, International Edition, Y.A. Cengel & M.A. Boles
  • Munson, B. R.; D. F. Young; T. H. Okishi (2001). Fundamentals of Fluid Mechanics (4th izd.). Wiley. ISBN 978-0-471-44250-9.
  • Fox, R. W.; McDonald, A. T. (2003). Introduction to Fluid Mechanics (4th izd.). Wiley. ISBN 0-471-20231-2.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy