Idi na sadržaj

Donbas

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Donbas (ukrajinski: Донбас; ruski: Донбасс), Donjecki basen (ukrajinski: Донецький басейн; ruski: Донецкий бассейн) ili Donjecki kraj (ukrajinski: Донецький край; ruski: Донецкий край), jest područje u istočnom dijelu Ukrajine.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Donjecki basen na sjeveroistoku prolazi istoimeni Siwerskyj Donez (ruski Severski Donez, također skraćeno Donez). Rijeka se preko Dona uliva u Azovsko more. Unutar Ukrajine, sjeverni i središnji dio Donjecke oblasti, južni dio Luganske oblasti i krajnji istok Dnjepropetrovske oblasti pripadaju Donjeckom basenu, s ruske strane to je zapadni dio Rostovske oblasti. Centar Donbasa je Donjeck, peti po veličini grad u Ukrajini.

Položaj Donbasa na karti

Ostali veći gradovi ove regije su: Donjeck, Lugansk, Makijivka, Horlivka, Kramatorsk, Slovjansk, Sjeverodonjeck i Lisičansk.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Riječ Donbas se često koristi u historijskom, kulturnom i privrednom spektru. Donbas je imao veliku ulogu za vrijeme Ruske Imperije, Sovjetskog Saveza i današnje Ukrajine. Nalazi se na prostoru Donjecke i Luganske oblasti. Mali dio Donbasa se rasprostire i u jugozapadnoj Rusiji.

Prvi grad u regiji Donbasa, bio je Slovjansk utemeljen 1676. godine. Godine 1721., pronađena su ogromna nalazišta ugljena. Tada je počeo i veliki privredni razvoj tog područja. Za vrijeme Oktobarske revolucije i Ruskoga građanskog rata ovdje su vođene velike borbe između ruske Bijele garde i boljševika. Donbas je bio meta Hitlera i nacista za vrijeme Drugog svjetskog rata, prije svega zbog energenta i ruda za vojnu mašineriju.

Na području Donbasa su 2014. godine proglasile nezavisnost Donjecka narodna republika i Luganska narodna republika, koje su pardržave, koje Međunarodna zajednica ne priznaje.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2001. godine u ovoj regiji je živjelo: 6.024.000 stanovnika, a od tog, Ukrajinci: 3.323.000 (56%), Rusi sa 2.431.000 (40%) i ostali 220.000 (4%).[1]

Postotak zastupljenosti ukrajinskog I ruskog jezika u svim oblastima

Udio onih koji govore ruski maternji je veći od onog "etničkih" Rusa, jer je ruski prijavljen kao maternji jezik bez obzira na etničku pripadnost. Proporcija je 74,9% u Donjecku i 68,8% u Lugansku. U ukrajinskim regijama bilo je velikih ruskih manjina od 39% u Lugansku i 38,2% u Donjecku 2001. godine.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Donbas je do danas važan za ukrajinsku tešku industriju kao i nalazišta željezne rude Krivbasa zapadno od Dnjepra. U 1999. godini, 36 miliona tona uglja je iskopano godišnje u regionu Donjecka. Na ruskoj strani, proizvodnja je opala; 1999.godine je još uvijek bilo oko 10 miliona tona uglja.

Rudnici, kao i postrojenja za proizvodnju čelika, sada su zastarjeli zbog nedostatka održavanja i ulaganja. Prema ukrajinskoj statističkoj službi, u prvom kvartalu 2014. kompanije Donbasa zabilježile su gubitke koji su bili 37 posto veći od nacionalnog prosjeka. U apsolutnom iznosu, iznosile su 1,8 milijardi evra, što je oko 50 odsto više nego u cijeloj 2013. Industrijska proizvodnja Donbasa je pala za 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Tvornica čelika u gradu Azovstal

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Rezultati Popisa stanovništva 2001. godine".
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy