Nacija

Nacija je veliki tip društvene organizacije u kojoj je kolektivni identitet nastao iz kombinacije zajedničkih karakteristika date populacije, kao što su jezik, historija, etnička pripadnost, kultura, teritorija ili društvo. Neke nacije su izgrađene oko etničke pripadnosti, dok su druge vezane političkim ustavima.

Nacija je generalno otvorenije politički nego etnička grupa. Benedict Anderson definiše naciju kao "zamišljenu političku zajednicu […] zamišljenu zato što pripadnici čak i najmanje nacije nikada neće upoznati većinu svojih kolega, upoznati ih ili čak čuti za njih, ali u mislima svakoga živi slika njihovog zajedništva".

Anthony D Smith definiše nacije kao kulturno-političke zajednice koje su postale svjesne svoje autonomije, jedinstva i posebnih interesa.

Konsenzus među naučnicima je da su nacije društveno konstruisane, historijski kontingentne i organizaciono fleksibilne. Kroz historiju, ljudi su bili vezani za svoju rodbinsku grupu i tradiciju, teritorijalne vlasti i svoju domovinu, ali nacionalizam – verovanje da država i nacija treba da budu usklađeni kao nacionalna država – nije postao istaknuta ideologija sve do kraja 18.

Doktrina je sama po sebi etička i filozofska i početna je faza za stvaranje ideologije i nacionalizma. Pripadnici jedne nacije su specifični po tome što imaju zajednički identitet i gotovo uvijek zajedničko srodstvo i porijeklo u smislu nasljedstva. Nacionalni identitet podrazumjeva prepoznatljive specifičnosti određene grupe kao i lični osjećaj pripadnosti. U određivanju identiteta se koristi i primjenjuje veoma širok kriteriji. Male razlike u govoru mogu biti dovoljne da se neko okarakteriše kao član druge nacije. S druge strane dvije osobe mogu biti podjeljene razlikama u mišljenju, vjerovanju, mjestom boravka, vremenom pa čak i govornim jezikom a da se međusobno smatraju i da ih i drugi smatraju, dijelom iste nacije.

Smatra se da pripadnici jedne nacije dijele određene karakteristike i norme ponašanja, određene odgovornosti prema ostalim pripadnicima te nacije i određene odgovornosti za djela pripadnika iste nacije.

Nacije postoje više generacija i uključuju i preminule članove. Na apstraktan način, shvatanje je da nacije uključuju i buduće generacije.

Nacija nema rok trajanja i obično je stara nekoliko vijekova. Predhodni događaji se opisuju sa tim razmišljanjem kao naprimjer oslovljavanje “naše vojske“ u ratovima koji su se desili predhodnih vijekova.

Naziv nacija se često koristi kao sinonim za naziv etnička grupa (ponekad etnos), ali iako je etnicitet danas jedan od najvažnijih aspekta kulturnog i društvenog identiteta za pripadnike određene nacije, osobe istog etničkog porijekla mogu da žive u različitim nacionalnim državama te se po tome smatrati pripadnicima zasebne nacije. Nacionalni identitet je često osporen čak i do individualnog nivoa.

Država koja se specifično izjašnjava kao domovina određene nacije naziva se nacionalnom državom i većina modernih država spada u tu kategoriju, iako možda postoje oštri sporevi o njenom legitimitetu. U najuobičajenom značenju riječi nacija, zemlja i država često se smatraju bliskim značenjima tj. definicija nacije može označiti stanovnike teritorije jedne suverene države (de jure i de facto države).

Ipak, u najužoj definiciji nazivi kao što su nacija, etnos i narod označavaju grupu ljudskih bića u usporedbi sa riječi zemlja koja označava teritoriju dok riječ država označava legitimnu, administrativnu i odlukodavnu instituciju. Ipak stvari se opet kompliciraju kad se govori o nacionalnim i internacionalnim kao riječima koje označavaju države.

Porijeklo

O porijeklu nacija se vječno raspravlja, i ti sporovi obično čine glavnu temu u teoriji nacionalizma. Postoje biološke teorije o porijeklu, koje vide ljude kao teritorijalne životinje i naciju kao teritoriju u tom značenju. Većina istraživača odbacuje tu teoriju zbog pojednostavljenja i smatraju naciju kao relativno kasno ljudsko socijalno grupisanje. Najprihvaćenije teorije smještaju porijeklo nacija u kasni 18. i 19. vijek, iako se ovo datiranje poprilično osporava. Identifikacija sa "nacijom" je promovisana u ranom romantičnom nacionalizmu, koja je u suprotnosti sa multietničkim (i autokratskim) carstvima.

Filozof Avishai Margalit je u knjizi Etika memorije (2002) diskutovao definiranje uloge stvaranja nacija: "Nacija se famozno definisala kao društvo koje samo sebe obmanjuje o svom porijeklu i dijeli zajedničku mržnju prema svojim susjedima. Zato veza koja okuplja naciju zavisi od lažnog sjećanja (obmana) i mržnje prema onim koji joj ne pripadaju."

Etimologija

Prvo zapisano korištenje riječi "nacija" se desilo 968., kada je Liutprand, kremonski biskup, dok je konfrontirao bizantskog cara u ime svog patrona Otta I, cara Svetog rimskog carstva, hrabro izjavio u svom raportu, "Zemlja", ja odgovorih, "za koju tvrdiš da pripada tvom carstvu, kao nacionalnost i jezik naroda pripada, Kraljevini Italiji." [1]

Izraz potječe od latinskog natio i izvorno opisuje kolege na univerzitetu ili studente, prije svega na pariskom univerzitetu, koji su svi bili rođeni u jednoj zemlji, govorili isti jezik i poštovali isti porodični zakon. 1383 i 1384, dok je studirao teologiju u Parizu, Jean Gerson je dvaputa bio izabran za upravnika (prokurator) francuske nacije (tj. rođenih frankofonskih studenata na univerzitetu). Parisko odjeljenje studenata je prihvaćeno u nacije na Praškom univerzitetu, gdje su od njegovog osnivanja 1349. studium generale bili podjeljeni u bohemijansku, bavarsku, saksonsku i različite poljske nacije.

Savremeno shvatanje

Od 19. vijeka smatra se normom da nacija odgovara suverenoj državi koja se naziva nacionalna država. Ta norma i sama potječe od ideologije nacionalizma, koja podržava tezu da svaka nacija zaslužuje svoju državu. Prije 19. vijeka, teško je naći primjer koji odgovara savremenoj ideji nacionalne države.

To ne znači da postoji saglasnost o broju nacija i njihovoj ekvivalentnosti s nacionalnom državom. Vrlo malo država i nacionalnih država imaju neosporne teritorije i granice. Postoji dosta samoupravnih pokreta, kao npr. oni u Belgiji, Velika Britaniji i Španiji. Također, postoje nacije koje sebe opisuju kao nacije bez države, kao što su Kurdi i Palestinci. Tražena nacionalna teritorija može biti podjeljena kao u slučaju Republike Irske i Sjeverne Irske. Ima slučaja nacionalnog identiteta bez odgovarajuće države ili zahtjeva na državu. Engleska je nacija u Velikoj Britaniji , ali nasuprot drugoj četiri naciji u zajednici (Irska, Cornwall, Škotska i Vels) bilo je vrlo malo, doskora, aspiracija za samoupravu.

Izraz "država-nacija" se ponekad koristi za nacije gdje zajednički identitet potječe od zajedničkog državljanstva. To važi u slučaju kada je prvo država formirana, i da je osjećaj nacionalnog identiteta tek onda došao. Nizozemska i Francuska su primjeri. Ipak, obje zemlje imaju jak etnički i kulturalni identitet, koji se odražava u širokom odnosu prema imigrantima. Ako je nacija definisana samo po državljanstvu, onda su naturalizirani građani prihvaćeni kao ranvopravni članovi nacije, a to nije slučaj. U većini država, državljanstvo je oštro podijeljeno od nacionalnosti.

Nacionalne države variraju u njihovom stavu prema naturalizaciji i državljanstvu. U Sjedinjenim Američkim Državama postoji samo jedna legalna restrikcija po pitanju naturaliziranih građana, a to je da oni ne mogu postati predsjednikom zemlje, a jedini akt koji se traži od novih građana je zakletva, tzv. Zakletva Odanosti (Oath of Allegiance). Mnoge druge zemlje imaju jezične i kulturološko-društvene testove, ali su oni namjenji isključivo kao barijera imigraciji.

Gotovo sve nacije se asociraju za specifičnu teritoriju, nacionalnu maticu. Neki žive u dijaspori, koja je uglavnom izvan nacionalne matice. Izraz dijaspora se sada uglavnom tumači kao raštrkani ekonomski emigranti i njihovi potomci. Romi su, koji se smatraju u nekim djelovima Evrope kao posebna nacija, dijaspora bez jasno identificirane domovine.

Povezani koncepti

• Državljanstvo
• Nacionalizam
• Nacionalna država
• Država
• Etnicitet
• Etnička grupa
• Rasa
• Društvo
• Identitet

Također pogledajte

• Državljanstvo
• Civilizacija
• Zemlja (država)
• Kultura
• Etnička grupa
• Vlast
• Države svijeta
• Spisak naroda svijeta
• Nacionalizam
• Nacionalnost
• Društvo
• Suverena država
• Ujedinjeni narodi

Reference

Izvori

• Anderson, Benedict (1983). Imagined Communities. London: Verso Books.
• Gellner, Ernest (1983). Nations and Nationalism. Cambridge: Blackwell.
• James, Paul (1996). Nation Formation: Towards a Theory of Abstract Community. 1. London: SAGE Publications.
• James, Paul (2006). Globalism, Nationalism, Tribalism: Bringing Theory Back In — Volume 2 of Towards a Theory of Abstract Community. London: Sage Publications.
• Smith, Anthony (1986). The Ethnic Origins of Nations. London: Blackwell.
• Bhabha, Homi K. (1990). Nations and Narration. New York: Routledge.
• Eller, Jack David (1997). "Ethnicity, Culture, and "The Past"". Michigan Quarterly Review. 36 (4). hdl:2027/spo.act2080.0036.411.
• Mylonas, Harris; Tudor, Maya (11 May 2021). "Nationalism: What We Know and What We Still Need to Know". Annual Review of Political Science. 24 (1): 109–132.

Dodatna literatura

• Manent, Pierre (2007). "What is a Nation?""Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala 4. 3. 2016. Pristupljeno 4. 12. 2023.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link), The Intercollegiate Review, Vol. XLII, No. 2, pp. 23–31.
• Renan, Ernest (1896). "What is a Nation?" In: The Poetry of the Celtic Races, and Other Essays. London: The Walter Scott Publishing Co., pp. 61–83.
• Leach, Michael (2016). Nation-Building and National Identity in Timor-Leste. Taylor & Francis. ISBN 9781315311647. Arhivirano s originala, 26. 3. 2023. Pristupljeno 28. 5. 2022.
• Smith, Anthony D. (1981). The Ethnic Revival in the Modern World. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 9780521232678.
• Smith, Anthony D. (1995). Nations and Nationalism in a Global Era. Cambridge: Polity Press. ISBN 9780745610191.
• Smith, Anthony D. (2000). The Nation in History: Historiographical Debates about Ethnicity and Nationalism. Hanover: University Press of New England. ISBN 9781584650409.
• Smith, Anthony D. (2010) [2001]. Nationalism: Theory, Ideology, History (2. izd.). Cambridge: Polity Press. ISBN 9780745651279.
• Smith, Anthony D. (2009). Ethno-symbolism and Nationalism: A Cultural Approach. London and New York: Routledge. ISBN 9781135999483.
• Smith, Anthony D. (2013). The Nation Made Real: Art and National Identity in Western Europe, 1600-1850. Oxford: Oxford University Press. ISBN 9780199662975.

Vanjski linkovi

• Šta je Nacija? - Nadesan Satyendra