Ambliopija
| Ambliopija | |
|---|---|
| Drugi nazivi | Lijeno oko[1] |
 | |
| Dijete koje nosi ljepljivu poveznicu za oči za ispravljanje ambliopije | |
| Specijalnost | Oftalmologija, optometrija |
| Simptomi | Smanjenje vida |
| Uobičajeno pojavljivanje | Prije 5. godine[2] |
| Uzroci | Loša orijentacija očiju, oko nepravilnog oblika tako da je otežano fokusiranje, jedno oko je kratkovidniji ili dalekovidnije, zamućenje sočiva[1] |
| Dijagnostička metoda | Testiranje vida |
| Diferencijalna dijagnoza | Poremećaji oždanog stabla i/ili očnog živca, očne bolesti[3] |
| Tretman | Naočale, povez za oči[1] |
| Frekvencija | ~2% odraslih[4] |
AmblIopija (grč. ἀμβλύς – amblys = tup + ὤψ – ōps = vid)[5], također zvana lijeno oko, je poremećaj vida u kojem mozak ne uspijeva u potpunosti obraditi unose iz jednog oka i vremenom daje prednost drugom oku.[1] Razvija se kada dođe do slabljenja usaglašenosti funkcija mozga i oka, a mozak ne može prepoznati vid iz jednog oka. Vremenom se mozak sve više oslanja na drugo, jače oko. To rezultira smanjenim vidom u oku koje obično izgleda normalno u drugim aspektima.[1] Ambliopija je najčešći uzrok smanjenog vida u jednom oku kod djece i mlađih odraslih osoba.[1]
Uzrok
[uredi | uredi izvor]Uzrok ambliopije može biti bilo koje stanje koje ometa fokusiranje tokom ranog djetinjstva.[1][6] Ovo se može dogoditi zbog lošeg položaja očiju (strabizma), nepravilnog oblika oka, tako da je fokusiranje teško, jedno oko je više kratkovidno ili dalekovidno nego drugo (refraktivno),ili zamućenje sočiva oka (deprivacija).[1] Nakon što se otkloni osnovni uzrok, vid se ne obnavlja odmah, jer mehanizam takođe uključuje mozak.[6][7] Ambliopija se teško otkriva, pa se preporučuje testiranje vida kod djece u dobi do pet godina[2]
Znakovi i simptomi
[uredi | uredi izvor]Mnogi ljudi sa ambliopijom, posebno oni koji imaju samo blagu formu, nisu svjesni da imaju to stanje dok se ne testiraju u starijoj dobi, jer je vid u njihovom jačem oku normalan. Ljudi sa ambliopijom obično imaju loš stereo vid, jer su za njega potrebna oba oka. Dalje mogu imati, na zahvaćenom oku, loše prepoznavanje obrazaca, lošu oštrinu vida i nisku osjetljivost na kontrast i pokrete.[8]
Ambliopiju karakterizira nekoliko funkcionalnih abnormalnosti u prostornom vidu, uključujući smanjenje funkcije oštrine vida, osjetljivost na kontrast i oštrinu skaliranja, kao i prostorno izobličenje, abnormalne prostorne interakcije i oštećene konture detekcija. Osim toga, osobe s ambliopijom pate od binokularnih abnormalnosti kao što su poremećena stereoakutnost (stereoskopska oštrina) i abnormalna binokularna sumacija. Također, centralni vid kod ambliopa je više gužva nego centralni vid kod normalnih posmatrača.[9]
Ove manjkavosti obično su specifične za ambliopijsko oko. Takođe su dokazani subklinički deficiti "boljeg" oka.[10]
Osobe sa ambliopijom takođe imaju probleme sa binokularnim vidom kao što je ograničena stereoskopska percepcija dubine i obično imaju poteškoća da vide trodimenzijske slike na skrivenim stereoskopskim displejima kao što su autostereogrami.[11] Percepcija dubine, iz monokularnih znakova kao što su veličina, perspektiva i paralaksna kretanja ostaje normalna.
Patofiziologija
[uredi | uredi izvor]Ambliopija je razvojni problem u mozgu, a ne bilo kakav unutrašnji, organski neurološki problem očne jabučice (iako organski problemi mogu dovesti do ambliopije koja može nastaviti postojati nakon što se organski problem riješi medicinskom intervencijom).[12] Dio mozga koji prima impulse za slike iz zahvaćenog oka nije pravilno stimuliran i ne razvija se do svog punog vizualnog potencijala. To je potvrđeno direktnim pregledom mozga. David H. Hubel i Torsten Wiesel osvojili su Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, 1981., za svoj rad na pokazivanju stepena oštećenja očnih dominacijskih stubova proizvedenih kod mačića dovoljnom vizuelnom deprivacijom tokom takozvanog "kritičnog perioda". Maksimalni "kritični period" kod ljudi je od rođenja do dvije godine.[13]
Dijagnoza
[uredi | uredi izvor]Ambliopija se dijagnosticira utvrđivanjem niske oštrine vida na jednom ili oba oka, koja nije proporcionalna strukturnoj abnormalnosti oka i isključujući druge poremećaje vida kao uzroke smanjene vidne oštrine. Može se definirati kao međuočna razlika od dvije ili više linija u oštrini (npr. na Snellenovom grafikonu) kada je očna optika maksimalno korigirana.[14] Kod male djece oštrinu vida je teško izmjeriti i može se procijeniti posmatranjem reakcija pacijenta kada je jedno oko pokriveno, uključujući i promatranje pacijentove sposobnosti da jednim okom prati predmete.
Stereotestovi poput Langovog stereotesta nisu pouzdani testovi isključenja za ambliopiju. Osoba koja prođe Langov stereotest vjerojatno neće imati strabizamsku ambliopiju, ali bi ipak mogla imati refraktivnu ili deprivacijsku ambliopiju.[15] Binokularnu mrežnjačno dvolomno skeniranje može biti u stanju identificirati, već kod vrlo male djece, ambliopiju koja je povezana sa strabizmom, mikrostrabizmom ili smanjenom preciznošću fiksacije. Dijagnoza i liječenje ambliopije potrebno je što je prije moguće, kako bi se gubitak vida sveo na minimum. Skrining na ambliopiju preporučuje se svim osobama između tri i pet godina starosti.[16]
Prognoza
[uredi | uredi izvor]Rano otkrivanje poboljšava uspjeh liječenja.[2] Naočale mogu biti sav tretman potreban nekoj djeci.[2][17] Ako to nije dovoljno, koriste se tretmani koji ohrabruju ili prisiljavaju dijete da koristi slabije oko. Ovo se radi ili korištenjem podvezice ili stavljanjem atropina u jače oko.[18] Bez liječenja, bolest dugo perzistira, a liječenje odraslih obično je manje učinkovito.
Liječenje strabizamske ili anizometropne ambliopije sastoji se od korekcije optičkog deficita (nošenja potrebnih naočala) i često prisiljavanja na korištenje ambliopijskog oka, korekcijom slabog oka ili ubacivanjem atropina u dobro oko, ili oboje.[19] Atropine appears to result in similar outcomes to patching.[20] Ako postoji prekomjerno krpljenje ili pretjerano tretiranje dobrog oka pri liječenju ambliopije, može rezultirati "obrnutom ambliopijom".[21] Tretiranje očiju radi se obično u skraćenom radnom vremenu od oko 4–6 sati dnevno. Liječenje se nastavlja sve dok se vid poboljša. Ne isplati se nastaviti sa takvim tretiranjem duže od šest mjeseci ako se ne pojavi poboljšanje.[22]
Deprivacijska ambliopija liječi se uklanjanjem zamućenja što je prije moguće nakon čega slijedi krpljenje ili tretiranje dobrog oka, kako bi se podstaklo korištenje ambliopijskog oka. Što se prije započne liječenje, to je lakše i brže liječenje je i psihološki manje štetno. Također, šansa za postizanje vida 20/20 je veća ako se liječenje započne rano.[23]
Jedan od pružatelja Njemačkog javnog zdravstveno osiguranje, Barmer, promijenio je svoju politiku pa 1. aprila 2014. pokrio troškove softvera za ambliopijsku djecu čije se stanje nije poboljšalo zakrpom. Aplikacija nudi namjenske vježbe za oči koje pacijent izvodi dok nosi povez za oči.[24]
Dokazi za terapiju vida nisu jasni, još od 2011.[25]
Epidemiologija
[uredi | uredi izvor]Ambliopija počinje u dobi od pet godina.[2] U odraslih, procjenjuje se da ovaj poremećaj pogađa 1–5% populacije.[4] Dok tretman poboljšava vid, obično ga ne vraća u normalu u zahvaćenom oku.[2] Ambliopija je prvi put opisana 1600-ih godina.[26] Ovo stanje može učiniti da ljudi ne ispunjavaju uslove da budu piloti ili policajci.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c d e f g h "Facts About Amblyopia". National Eye Institute. septembar 2013. Arhivirano s originala, 27. 7. 2016. Pristupljeno 27. 7. 2016.
- ^ a b c d e f g Jefferis JM, Connor AJ, Clarke MP (novembar 2015). "Amblyopia". BMJ. 351: h5811. doi:10.1136/bmj.h5811. PMID 26563241. S2CID 220101666.
- ^ Ferri FF (2010). Ferri's differential diagnosis: a practical guide to the differential diagnosis of symptoms, signs, and clinical disorders (2nd izd.). Philadelphia, PA: Elsevier/Mosby. str. Chapter A. ISBN 978-0-323-07699-9.
- ^ a b Webber AL, Wood J (novembar 2005). "Amblyopia: prevalence, natural history, functional effects and treatment". Clinical & Experimental Optometry. 88 (6): 365–75. doi:10.1111/j.1444-0938.2005.tb05102.x. PMID 16329744. S2CID 39141527.
- ^ "Online Etymology Dictionary". www.etymonline.com (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 8. 9. 2017. Pristupljeno 5. 5. 2017.
- ^ a b Schwartz MW (2002). The 5-minute pediatric consult (3rd izd.). Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. str. 110. ISBN 978-0-7817-3539-1.
- ^ Levi DM (novembar 2013). "Linking assumptions in amblyopia". Visual Neuroscience. 30 (5–6): 277–87. doi:10.1017/S0952523813000023. PMC 5533593. PMID 23879956.
- ^ Hess RF, Mansouri B, Dakin SC, Allen HA (maj 2006). "Integration of local motion is normal in amblyopia". Journal of the Optical Society of America A. 23 (5): 986–92. Bibcode:2006JOSAA..23..986H. doi:10.1364/JOSAA.23.000986. PMID 16642175.
- ^ Levi, Dennis M.; Song, Shuang; Pelli, Denis G. (2007). "Amblyopic reading is crowded". Journal of Vision. 7 (2): 21.1–17. doi:10.1167/7.2.21. ISSN 1534-7362. PMID 18217836.
- ^ Simons K (2005). "Amblyopia characterization, treatment, and prophylaxis". Survey of Ophthalmology. 50 (2): 123–66. doi:10.1016/j.survophthal.2004.12.005. PMID 15749306.
- ^ Tyler CW (2004). Tasman W, Jaeger EA (ured.). Binocular Vision In, Duane's Foundations of Clinical Ophthalmology. 2. Philadelphia: J.B. Lippincott Co.
- ^ McKee SP, Levi DM, Movshon JA (2003). "The pattern of visual deficits in amblyopia". Journal of Vision. 3 (5): 380–405. doi:10.1167/3.5.5. PMID 12875634.
- ^ Cooper J, Cooper R. "All About Strabismus". EyeCarePro. Pristupljeno 9. 3. 2008.
- ^ Wright WK (2006). Handbook of Pediatric Strabismus and Amblyopia. New-York: Springer. str. 103–137.
- ^ Schiefer U, Wilhelm H, Hart W (11. 9. 2007). Clinical Neuro-Ophthalmology: A Practical Guide. Springer Science & Business Media. str. 16. ISBN 978-3-540-32708-0. Arhivirano s originala, 8. 9. 2017.
- ^ Grossman DC, Curry SJ, Owens DK, Barry MJ, Davidson KW, Doubeni CA, et al. (septembar 2017). "Vision Screening in Children Aged 6 Months to 5 Years: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement". JAMA. 318 (9): 836–844. doi:10.1001/jama.2017.11260. PMID 28873168. S2CID 205084845.
- ^ Maconachie GD, Gottlob I (decembar 2015). "The challenges of amblyopia treatment". Biomedical Journal. 38 (6): 510–6. doi:10.1016/j.bj.2015.06.001. PMC 6138377. PMID 27013450.
- ^ "Amblyopia (Lazy Eye)". National Eye Institute. 2. 7. 2019. Pristupljeno 31. 1. 2020.
Putting special eye drops in the stronger eye. A once-a-day drop of the drug atropine can temporarily blur near vision, which forces the brain to use the other eye. For some kids, this treatment works as well as an eye patch, and some parents find it easier to use (for example, because young children may try to pull off eye patches).
- ^ Coats DK and Paysse EA. Overview of amblyopia UpToDate. Last updated: Sep 25, 2014
- ^ Li T, Qureshi R, Taylor K (2019). "Conventional occlusion versus pharmacologic penalization for amblyopia". Cochrane Database Syst Rev. 8 (8): CD006460. doi:10.1002/14651858.CD006460.pub3. PMC 6713317. PMID 31461545.
- ^ Amblyopia NEI Health Information Arhivirano 11. 9. 2005. na Wayback Machine
- ^ Cunningham ET, Riordan-Eva P (17. 5. 2011). Vaughan & Asbury's general ophthalmology (18th izd.). McGraw-Hill Medical. ISBN 978-0071634205.
- ^ Williams C, Northstone K, Harrad RA, Sparrow JM, Harvey I (juni 2002). "Amblyopia treatment outcomes after screening before or at age 3 years: follow up from randomised trial". BMJ. 324 (7353): 1549. doi:10.1136/bmj.324.7353.1549. PMC 116606. PMID 12089090.
- ^ "App auf Rezept: Barmer bezahlt internetbasierte Behandlung" [Prescription app: Barmer pays for internet-based treatment]. www.aerztezeitung.de (jezik: njemački). 28. 3. 2014. Arhivirano s originala, 29. 3. 2014. Pristupljeno 29. 3. 2014.
- ^ West, S; Williams, C (30. 6. 2011). "Amblyopia". BMJ Clinical Evidence. 2011. PMC 3275294. PMID 21714945.
- ^ Bianchi PE, Ricciardelli G, Bianchi A, Arbanini A, Fazzi E (2016). "Chapter 2: Visual Development in Childhood". u Fazzi E, Bianchi PE (ured.). Visual Impairments and Developmental Disorders: From diagnosis to rehabilitation Mariani Foundation Paediatric Neurology. John Libbey Eurotext. ISBN 978-2-7420-1482-8. Arhivirano s originala, 8. 9. 2017. Pristupljeno 27. 7. 2016.
Dopunska literatura
[uredi | uredi izvor]- Birch EE (mart 2013). "Amblyopia and binocular vision". Progress in Retinal and Eye Research (review). 33: 67–84. doi:10.1016/j.preteyeres.2012.11.001. PMC 3577063. PMID 23201436.
- Daw, Nigel W. (2014). Visual Development (Third izd.). Springer. ISBN 978-1461490586.
- Chapter What is Amblyopia? pp. 123–145, doi:10.1007/978-1-4614-9059-3_8,
- Chapter Treatment of Amblyopia pp. 167–180, doi:10.1007/978-1-4614-9059-3_10.
- Stewart CE, Moseley MJ, Fielder AR (septembar 2011). "Amblyopia therapy: an update". Strabismus. 19 (3): 91–8. doi:10.3109/09273972.2011.600421. PMID 21870912. S2CID 38988992.
- Sengpiel F (septembar 2014). "Plasticity of the visual cortex and treatment of amblyopia". Current Biology (review). 24 (18): R936–R940. doi:10.1016/j.cub.2014.05.063. PMID 25247373.
- Hamm LM, Black J, Dai S, Thompson B (2014). "Global processing in amblyopia: a review". Frontiers in Psychology (review). 5: 583. doi:10.3389/fpsyg.2014.00583. PMC 4060804. PMID 24987383.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- National Eye Institute (NEI) Resource Guide
- Lazy Eye Site from the National Health Service, UK
- Look After Your Eyes - patient information on Amblyopia or ‘lazy eye’ by College of Optometrists
https://www.drsadiaayaz.com/how-to-fix-a-lazy-eye-in-adults/ Arhivirano 16. 1. 2022. na Wayback Machine by Dr. Sadia Ayaz Šablon:Patologija oka
