Prijeđi na sadržaj

Animirani film: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
More used, one reference definition.
popravio sam popis
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Bambi 1942 trailer- 00 min 29 s.png|mini|[[Walt Disney Pictures|Disneyjev]] ''[[Bambi (1942.)|Bambi]]'' (1942.)]]
[[Slika:Bambi 1942 trailer- 00 min 29 s.png|mini|[[Walt Disney Pictures|Disneyjev]] ''[[Bambi (1942.)|Bambi]]'' (1942.)]]
[[Datoteka:Animhorse.gif|200px|desno|mini|Animirani konj]]
[[Datoteka:Animhorse.gif|200px|desno|mini|Animirani konj]]
'''Crtani (animirani) film''' je vid filmske [[umjetnost]]i; film koji je proizveden različitim tehnikama [[animacija|animacije]]. Kod tradicionalne animacije koristilo se crtanje rukom na prozirnim folijama, dok se danas najčešće koristi računalno generirana slika (CGI), odnosno [[računalo|računalno]] napravljeni, 3D animirani filmovi. Ostale tehnike animacije uključuju kadar-po-kadar animaciju ili tzv. [[stop motion]] tehniku kod koje se koriste [[lutka|lutke]], [[plastelin]], pijesak i slično, koje su pomicane i slikane.

Za razliku od [[igrani film|igranog filma]] ili [[dokumentarni film|dokumentarnog filma]], u crtanom filmu su likovi i pozadina nacrtani. Za jednu [[sekunda|sekundu]] animiranog filma potrebne su 24 sličice.

Prema stilskim karakteristikama, animirani film se dijeli po dužini (kratkometražni, dugometražni) i po [[filmski žanr|žanru]].

Države najveći proizvođači crtanog filma su [[SAD]] i [[Japan]], dok su najpopularniji animirani filmovi filmskih kompanija ''[[Walt Disney Pictures]]'' i ''[[Pixar]]'', koji su ostvarili planetarnu slavu.


== Povijest animiranog filma ==
== Povijest animiranog filma ==

Inačica od 24. travanj 2023. u 11:22

Disneyjev Bambi (1942.)
Animirani konj

Povijest animiranog filma

Mačak Felix (1923.)

Razvoj animiranog filma započeo je razvojem i uporabom tehnika koje su prethodile animaciji, poput théâtre-praxinoscopea Émilea Reynauda (1844. – 1918.) iz 1880. godine.[1] Tek početkom 20. stoljeća nastali su, razvojem stop kamere, prvi animirani filmovi Jamesa Stuarta Blactona (1875. – 1941.) i Émilea Cohla (1857. – 1938.).

Klasična figuralna animacija započela je u SAD-u crtežima na prozirnim folijama američkog pionira animacije Winsora McCaya (1869. – 1934.), da bi se razvoj nastavio 1920-ih radovima Pata Sullivana (1885. – 1933.), autora tihog filma Mačak Felix, braće Maxa Fleischera (1883. – 1972.) i Davea Fleischera (1894. – 1979.), zaslužnih za animirane likove Popaj i Betty Boop te Walta Disneyja (1901. – 1966.), tvorac svjetski popularnog Mickeyja Mousa čiji je najpoznatiji rani i prvi zvučni animirani film bio Parobrod Willie (1928.).

U sljedećem razdoblju nastaju neki od klasika animacije, većinom u produkciji Walta Disneyja (Snjeguljica i sedam patuljaka (1937.), Pinokio (1940.), Fantazija (1940.), Bambi (1942.) itd.). Od kraja 1930-ih u svijet animacije uključuju se William Hanna (1910. – 2001.) i Joseph Barbera (1911. – 2006.), koji isprva u okviru Metro-Goldwyn-Mayera stvaraju popularne animirane likove (Tom i Jerry, Obitelj Kremenko), a potom počinje s radom i animirana divizija Warner Bros. Enterntainmenta, u kojoj su se osobito istaknuli animator Friz Freleng (1906. – 1995.) i Chuck Jones (1912. – 2002.), koji je napisao, producirao i režirao brojne kratkometražne crtane filmove Looney Tunesa i Merrie Melodiesa (Zekoslav Mrkva, patak Dodo, Kojot i Ptica trkačica, Mačak Sylvester, Čiči, Brzi Gonzales itd.).[1]

Hrvatski animirani film

Crtani serijal Profesor Baltazar, produkcija Zagreb film

"Martin u nebo" je prvi crtani film koji je bio u cijelosti proizveden u Hrvatskoj (Zagreb). Objavljen je 1929. godine, ali kasnije je izgubljen. Danas postoje tek njegove reprodukcije.[2] Godine 1956. osniva se Studij za crtani film Zagreb filma, poslije čega hrvatski animatori postižu zapažen svjetski uspjeh. Prvu nagradu Oscar koji je dobio neki neamerički animirani film bio je film Surogat (1961.), hrvatskog animatora Dušana Vukotića (1927. – 1998.), koji je ovjenčan tom prestižnom nagradom 1962. godine. Veliki uspjeh postigao je crtani serijal Profesor Baltazar (1967. – 1977.; 59 epizoda). Čudesna šuma iz 1986. godine, u produkciji Croatia Filma, prvi je hrvatski dugometražni crtani film. Dobio je nastavak 1990. godine pod naslovom Čarobnjakov šešir, koji je napravljen u hrvatsko-američkoj koprodukciji. Sljedeći hrvatski dugometražni crtani film bio je Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.), nastao prema književnom predlošku Ivane Brlić-Mažuranić.

Važniji animirani filmovi po državama

Crtane filmove komercijalno značajne distribucije proizvode (proizvodile su) sljedeće države:


Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Animirani film
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy