Wikipedija

Secesija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazano 17 međuinačica 12 suradnika)
Redak 1:
{{dz|[[Odcjepljenje]]|politički termin}}
[[Datoteka:Tassel House stairway.JPG|mini|<center>[[Victor Horta]], Stubište [[Hotel Tassel|Hotela Tassel]] u [[Bruxelles]]u iz 1892.-93.]]▼
{{Vslika
'''Secesija''' (od [[njemački|njem.]] ''Sezession'') ili ''' Art Nouveau ''' ([[francuski]]: nova umjetnost) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na [[akademizam]] i [[eklekticizam]] zadnjih desetljeća 19. stoljeća (francuski: ''fin-de-siècle'' – stil [[1900.]]). Inspiriran prirodom, u [[Arhitektura|arhitekturu]], [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenu umjetnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]] unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih [[linija (likovna umjetnost)]]. On je želio "''uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada …"'' ▼
| ime = art nouveau
| izvorno_ime =
| slika_panorama = Tassel House stairway.JPG
| veličina_slike =250px
▲[[Datoteka:Tassel| opis_slike House stairway.JPG|mini|<center> = [[Victor Horta]], Stubište [[Hotel Tassel|Hotela Tassel]] u [[Bruxelles]]u iz 1892.-93.]]
}}
▲'''Secesija''' (od [[njemački|njem.]] ''Sezession'') ili ''' Art Nouveauart nouveau''' ([[francuski]]: nova„nova umjetnostumjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na [[akademizam]] i [[eklekticizam]] zadnjih desetljeća 19. stoljeća ([[francuski]]: ''[[Fin de siècle|fin-de-siècle'' – stil [[1900.]]''). Inspiriran prirodom, u [[Arhitektura|arhitekturu]], [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenu umjetnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]] unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih [[linija (likovna umjetnost)]]. On je želio "''uljepšati„uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada …"'' zgrada”.
 
U pojedinim zemljama secesija se različito nazivala: u Francuskoj i Belgiji ''Art Nouveau'', u [[Njemačka|Njemačkoj]] se zove ''Jugendstil'', u [[Italija|Italiji]] ''Floreale'' ili ''Liberty'' (nazvan po londonskom dućanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "[[Arts and Crafts]]"), u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ''Modern Style'', u [[Španjolska|Španjolskoj]] ''Modernismo'', u [[Belgija|Belgiji]] stil ''Coup de fuet'' ili ''Velde stil'', u [[SAD]]-u je nastalaprihvaćena kasnija inačica - ''[[Art Decodeco]]'', a kod nas je poznatija pod [[Austrija|Austrijskim]] nazivom – "Secesija"„secesija” (odcjepljenje, osamostaljenje).
[[Datoteka:Urania Cinema, Osijek.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Vladoje Aksmanović|Viktor Axmann]] ([[Nizozemska]] Jugendstil tvrtka [[Urania]]), [[Kino Urania u Osijeku]] iz 1912.]][[Datoteka:France Paris Grand Palais Interieur 03Palau_de_la_M%C3%BAsica_-_Interior_general_(2).jpgJPG|mini|200px|<center>Unutrašnjost [[kupola|kupole]]Palau ude tzv.la ''[[GrandMúsica PalaisCatalana]]'' (Velike palače) u [[ParizBarcelona|Barceloni]]u, 1905.-'08.]]
[[Datoteka:Karlsruhe Moninger Jugendstil.jpg|mini|200px|<center>Natpis iznad vrata pivnice u Karlsruheu s tipografskim slovima ''Jugend'' stila iz 1896. koji je ukrašen Art Nouveau motivima.]]▼
 
==Art Nouveaunouveau u Francuskoj i Belgiji==
[[Datoteka:Woluwe-St-Pierre_-_Hoffmann_050917_(1).jpg|mini|200px|<center>''[[Palača Stoclet]]'' Josefa Hoffmanna u [[Bruxelles]]u.]]
 
Pod nazivom Art''art Nouveaunouveau'' secesija se javila u Francuskoj oko [[1880.]] i doživjela vrhunac početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], točnije od [[1892.]] do [[1902.]] Naziv dolazi od dućana ''Maison de l'Art Nouveau'' ([[francuski|fra.]]: Dom nove umjetnosti) u [[Pariz]]u vlasnika Samuela (Siegfrida) Binga, sa stvarima dizajniranima u tom novom stilu. U [[Bruxelles]]u u [[Belgija|Belgiji]] stil su dodatno obogatili i razvili arhitekti i dizajneri [[Victor Horta]] i [[Henry van de Velde]].<ref>Sterner (1982), str. 38. - 42.</ref> Art Nouveau dizajneri u Belgiji, Švicarskoj i Francuskoj uključuju umjetnike kao što su: [[Theophile Alexandre Steinlen]], [[Alphonse Mucha]], [[Hector Guimard]] i [[Émile Gallé]].
 
== Jugendstil ==
▲[[Datoteka:Karlsruhe Moninger Jugendstil.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Natpis iznad vrata pivnice u Karlsruheu s tipografskim slovima ''Jugend'' stila iz 1896. koji je ukrašen Artart Nouveaunouveau motivima.]][[Datoteka:Secession_Vienna_June_2006_017.jpg|mini|200px|<center>[[Zgrada bečke secesije]] je izložbeni [[paviljon]], ali i arhitektonski [[manifest]] secesije, koji je 1897. godine u [[Beč]]u izgradio [[arhitekt]] [[Joseph Maria Olbrich]]]]
[[Datoteka:Hochzeitsturm-und-Ausstellungsgebäude,-Darmstadt.jpg|mini|200px|<center>''Hochzeitsturm'' u [[Darmstadt]]u u Njemačkoj.]]
Godine [[1892.]]. u Münchenu, kulturni časopis “Die''Die Jugend”Jugend'' (Mladost) kreatora G. Hirtha je aktivno promovirao “Jugendstil”''Jugendstil'' ([[njemački]]: mladenačkiza stil„mladenački stil”) u umjetnosti i mnogi su lokalni umjetnici sudjelovali u njegovoj borbi sas tradicijom. Taj "novi stil" je postao suvremenikom Artart Nouveaunouveau stila u Francuskoj i sličnima koji su nicali posvuda u Europi.
 
Mnoge tvrtke kao [[WMF]] su surađivale u izvozu te umjetnosti i [[dizajn]]a te tako učinile stil poznatim diljem svijeta; kombinirajući dekorativne motive kao ženske figure (obično prezentirane isprepletene u dugu kosu i mekanim haljinama) te razne štrkljaste geometrijske oblike.
 
U arhitekturi su nastale zgrade u [[Darmstadt]]u ([[Umjetnička kolonija u Darmstadtu]]), [[DrezdenDresden]]u, [[München]]u i [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u; djela mnogih velikih arhitekata: [[Auguste Perret]], [[Henri Clemens Van de Velde]], [[Josef Maria Olbrich]], [[Peter Behrens]].
Mnogi drugi umjetnici i dizajneri su također pridonijeli razvoju stila kao: [[Hugo Leven]] i [[Friedrich Adler (dizajner)|Friedrich Adler]].
 
Jugendstil je jako utjecao na susjedne zemlje pa tako je u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], djelovala tipična “tipičnajugendstil Jugendstil kompanija”kompanija, "''Urania"''.
 
U Austro-Ugarskoj Monarhijimonarhiji, Jugendstiljugendstil se razvijao na nekoliko načina, većinom pod utjecajem bečke Secesijesecesije i "''Werkstatte"''-a.
 
== Secesija ==
{{glavni|Bečka secesija}}
 
[[Datoteka:The Kiss - Gustav Klimt 016- Google Cultural Institute.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Gustav Klimt]], ''[[Poljubac]]'', [[1908.]], ulje i pozlata na platnu, 180 × 180 cm, Österreichische Galerie, [[Beč]].]]
[[Datoteka:Kuca Kallina Zagreb 5 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Kuća Kallina u Zagrebu|Kuća Kallina]] u [[Zagreb]]u obložena višebojnim keramičkim pločicama i cvjetnim motivima]][[Datoteka:Kalemegdan 2.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Ivan Meštrović]], [[Pobjednik (kip)|Pobjednik]], [[1912.]], [[Beograd]], [[Srbija]]]][[Datoteka:Oktogon Palaca prve hrvatske stedionice 3 01052012 roberta f.jpg|mini|200px|<center>[[Oktogon (Zagreb)|Kupola prolaza Oktogon]] u Zagrebu ukrašena zlatnim laticama i cvjetnim višebojnim motivima.]]
Lokalni nazivi za ovaj samosvjesni, radikalni i reformistički stil koji je prethodio [[Modernizam|modernizmu]] u Beču je bio [[w:de:Secession|secesija]] ([[latinski]]: odcjepljenje, osamostaljenje). Mnogi dalekovidni umjetnici i dizajneri pobjegli su iz kolotečine salonskih izložbenih prostora i počeli izlagati samostalno u konegenijalnijim okruženjima.
Line 31 ⟶ 37:
Jedna od najvažnijih karakteristika ovog stila je dinamična, valovita linija sinkopiranog ritma, dekorativnost i asimetričnost. Oblici izgledaju kao da će oživjeti i „rastu” u forme poput biljaka.
 
Glavni predstavnici su: slikari [[F. Von Stuck]], [[M. Liebermann]], [[Gustav Klimt]], švicarac [[Ferdinand Holder]] i arhitektarhitekti [[Otto Wagner]] i [[Josef Hoffmann]].
 
[[Otto Wagner]] ([[1841.]] -– [[1918.]]) je najjači i najistaknutiji predstavnik bečke secesije. Nakon gradnje mnogih pseudoklasicističkih i historicističkih objekata hrabro je kročio u [[20. stoljeće]] ukrasivši pročelje jednostavne armirano betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima (npr. ''[[Majolika]]'', [[1889.]], [[Beč]]). Taj način ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika (u prvom redu iz cvijeća) stiliziranih u duhu vremena i stila, obilježio je secesiju.
 
Recimo i to da je učenik Otta Wagnera bio [[Josef Hoffman]] koji se ubraja u preteče moderne arhitekture, a njegovi učenici su osnovali poznatu „Zagrebačku školu arhitekture” koja promicala načela moderne arhitekture.
Line 39 ⟶ 45:
Općenito, umjetnički pokret secesije u Hrvatskoj paralelan je s bečkim; već [[1897.]] godine, iste godine kada se secesija javila u Beču, grupa umjetnika istupila je iz ''Društva umjetnosti'' i osnovala ''[[Društvo hrvatskih umjetnika]]''. U našoj sredini secesija će stvoriti temelje naglog i svjetski relevantnog razvitka hrvatske umjetnosti tijekom dvadesetog stoljeća.
 
Od hrvatske secesije treba istaknuti djela slikara [[Vlaho Bukovac|VlaheVlaha Bukovca]], [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša Sesije]], [[Mirko Rački|Mirka Račkog]], [[Tomislav Krizman|Tomislava Krizmana]] te [[Robert Auer|Roberta Auera]], kipara [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]], [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], arhitekata [[Rudolf Lubynski|Rudolfa Lubynskog]], [[Aladar Baranyai|Aladara Baranyaija]], [[Ignjat Fischer|Ignjata Fischera]], [[Dionis Sunko|Dionisa Sunka]], [[Viktor Kovačić|Viktora Kovačića]], [[Kamilo Tončić-Sorinj|Kamila Tončić-Sorinja]]
i drugih.
 
== Art Decodeco ==
{{glavni|Art deco}}
[[Slika:Chrysler Building 2005 3.jpg|mini|200px|<center>Vjerojatno najslavnije djelo Art Deco arhitekture je vrh [[Chrysler neboder]]a u [[New York]]u od emejlirane opeke.]]
'''Art Deco'deco'' je kratica francuskog izraza ''art dècoratif'' („dekorativna umjetnost”), pojam nastao na izložbi dekorativne umjetnosti u [[Pariz]]u [[1925.]] godine. Od [[1920.]] -– [[1930.]] javio se kao stil u modernoj umjetnosti u [[Europa|Europi]] i [[SAD]]-u vezan za ''secesiju (art nouveau)'' i ''Wiener Werkstätte''. Bio je prisutan u svim područjima umjetničkog oblikovanja života. Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, [[plakat]]ima, opremi knjiga, a slikarstvo često poprima i dekorativnu funkciju ([[Tamara de Lempicka]]).
 
U Hrvatskoj je Art Deco prisutan od [[1920-ih]] na svim područjima oblikovanja: [[Keramika|keramike]], plakata, sitne plastike, [[Scenografija|scenografije]] itd. U arhitekturi je uočljiv na više javnih objekata (npr. [[hotel Dubrovnik]] i pročelje [[NAMA|Name]] u [[Zagreb]]u).
Line 51 ⟶ 59:
{{izvori}}
 
== Povezani članci ==
==Poveznice==
{{Commonscat|Art Nouveau}}▼
* [[arhitektura industrijske revolucije]]
* [[arhitektura 20. stoljeća]]
* [[moderna crkva]]
* [[majolika]]
 
== Vanjske poveznice ==
▲{{Commonscat-inline|Art Nouveau}}
 
* [http://lartnouveau.com/ lartnouveau.com] (francuski-engleski -njemački)
* [http://www.artnouveau-net.eu Réseau Art Nouveau Network]
* [http://www.achome.co.uk/artnouveau/index.php?page=home Art Nouveau]
* [http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 Secesija u Poljskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061016165852/http://www.inyourpocket.com/poland/krakow/en/feature?id=4246 |date=16. listopada 2006. }}
* [http://www.csetnekicsipke.hu/ Mađarska Csetneki čipka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126082411/http://www.csetnekicsipke.hu/ |date=26. siječnja 2007. }}
* [https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.]
 
 
{{Zapadnaumjetnost}}
[[Kategorija: Secesija| ]]
 
<!-- interwiki -->
 
{{Link FA|bg}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Secesija"
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy