Ruska mafija
| Ruska mafija | |
| Teritorija | mnogi dijelovi Istočne Evrope i bivšeg SSSR-a, SAD (uglavnom Brighton Beach), Kanada, Španija, Portugal, Francuska, Australija, Mađarska i dr. |
|---|---|
| Etnički sastav | etničke grupe iz bivšeg SSSR-a, najviše Rusi |
| Broj članova | 300.000 izvan SSSR (proc.)[1] 3,000.000 u Rusiji[2] |
| Kriminalne aktivnosti | trgovina ljudima, reketarenje, krijumčarenje droge, iznuda, ubistvo, pljačka, krijumčarenje oružja, kocka, preprodaja ukradene robe, pornografija, prevara |
| Saveznici | Italoamerička mafija organizirani kriminal u Italiji jevrejska mafija izraelska mafija grčka mafija bugarska mafija albanska mafija srpska mafija irska mafija turska mafija narkokarteli i dr. |
uredi  |
|
Ruska mafija (rus. русская мафия}) je izraz kojim se u najširem smislu opisuju grupe organiziranog kriminala koje operiraju na području ili čije članstvo potiče iz država bivšeg SSSR-a. Pod time se podrazumijeva širok raspon različitih organizacija, vrlo često temeljenih na etničkom principu, pa se tako govori o čečenskoj, gruzijskoj, ukrajinskoj, azerbejdžanskoj i drugim mafijama. Na području same Rusije najpoznatije su kriminalne organizacije poznate kao Dolgoprudenskaja, Izmailovskaja i Solncevska bratva.
Organizirani kriminal se na području Rusije, odnosno bivšeg SSSR-a je postojao još u carskoj eri, ali je čvršće oblike počeo dobivati tek u sovjetskoj eri, odnosno kroz vori v zakone, pripadnike zatvorskih bandi u gulazima koje je karakterizirala čvrsta hijerharija, organizacija i kodeks ponašanja. Nakon Staljinove smrti, a pogotovo u posljednjim decenijama sovjetske ere, poticaj organiziranom kriminalu su predstavljale ekonomske okolnosti, odnosno potražnja za robom koja se mogla nabaviti jedino na crnoj burzi. Grupe organiziranih kriminalaca su vrhunac djelatnosti imale u eri neposredno nakon raspada SSSR, odnosno postkomunističkoj tranziciji, kada su, vješto koristile kolaps bivšeg i neizgrađenost novog sistema kako bi kroz široko rasprostranjenu korupciju i zastrašivanje vršile toliki uticaj na ekonomiju i politiku da je bilo teško povući razliku između njih i novog establišmenta. Prema određenim procjenama, 1990-ih je organizirani kriminal pod svojom kontrolom držao oko 2/3 svih resursa ruske ekonomije. Organizirani kriminal porijeklom iz bivšeg SSSR-a je svoje aktivnosti razgranao i izvan njegovih granica, uključujući ne samo Istočnu Evropu, nego i brojne zapadne zemlje, uključujući SAD.
- ↑ Goble, Paul (March 2, 2010). „'Russian Mafia' Abroad Now 300,000 Strong, Journal Says”. The Moscow Times. Arhivirano iz originala na datum 2012-04-23. Pristupljeno 18. VII 2012.
- ↑ http://web.wm.edu/so/monitor/issues/07-1/4-hatcher.htm Arhivirano 2013-12-27 na Wayback Machine-u The Russian Mafia and its Impact on the Russian Economy